Luke 12

Yabri maŋau riroŋkap

(Mateus 10.26-27)

1Ait ta mbolŋge taŋgo suk suk kuga pro maŋgurka muŋgu tido-tidoŋginaig le Yesus nu pasa tugu pilmba nu dubinaig mbal ta saniŋgina: Farisi mbal tuku yis agaŋ ta riroŋkap. Yis ta nane tuku yabri maŋau. 2Wam kame kile taŋgo am mbolŋge mine ndakade ta kilimok mayok kaŋgaig. Wam afu kile kuirok minig ta ŋakmba kila patikamŋgaig. 3Tane pasa afu kuirka sakinaig ta ŋgumneŋga maŋgur sinamŋge sakamŋgaig. Tane wandek sinamŋge yabu sakinaig ta ŋakmba isam tuku kueŋka sakamŋgaig ŋgina.

Sine Kuate tuku ndo kuru-kurukube

(Mateus 10.28-31)

4Yesus nu maŋ saniŋgina: Tira kame, ye tane satiŋgamŋgit. Afu tane bale faram sakade ta nane tuku kuru kuru ndakap. Nane tane kilmba bale farwaig sulumba tane mbolŋge wam inum kam kumuŋ kuga. 5Ande tane kuru-kurukam tuku ye tane riroŋ pasa satiŋgamŋgit. Kuate nu taŋgo balemba kanu mata balemba ma ŋayo mbol bukŋgam kumuŋ tukunu tane nu ndo kuru-kurukap.

6Taŋgo nu sulik sulik wai inum sulumba maket mbolŋge patika ndametiŋ fudiŋndo ndo tate ta sulik sulik ndindo mata Kuate nu iduste. 7Nu tane tuku gabat waŋe giganmba ta mata nu kila minit. Ta tuku tane wam ande kuru kuru ndakap. Kuate am mbolŋge tane tuku ande sulik sulik gudommba liniŋmba mbolŋge minit ŋga saniŋgina.

Yesus tuku nyu yabu ndakam tuku

(Mateus 10.32-33; 12.32; 10.19-20)

8Yesus nu maŋ lato sakina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu te-mayokmba sakate ta ye Ndindo Katesek Taŋgo ye mata Kuate tuku eŋel kame ŋgamukŋge nu tuku nyu te-mayokamŋgit. 9Ande nu taŋgo ŋgamukŋge ye tuku nyu yabukate ta ye mata Kuate tuku eŋel kame ŋgamukŋge nu tuku nyu yabukamŋgit. 10Ande nu ye Ndindo Katesek Taŋgo kasur pasa sayate ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋgamŋgat. Ande nu Tukul Guwa tumail pante ta Kuate nu mbar ta sauka gilaiŋge nda. 11Nane tane kilmba kusem gabat mbal ko gabat sugo sugo tugumŋge kile-tidiŋguwaig le wamdus fulilka sine ndaŋmba sakube o ŋga wamdus te-sulu ndawap. 12Pasa te-tiwam tuku ait mbolŋge ndo Tukul Guwaŋge pasa sakam tuku tumtiŋguwa le sakamŋgaig ŋgina.

Taŋgo nu agaŋ suŋgomba ŋak tuku yaba pasa

13Maŋgur suŋgo ŋgamukŋge taŋgo ande Yesus sana: Tum Taŋgo, ne yiŋe aba sawa le mam tuku agaŋ ndende kuembolnu paplamba afu ye suwa ŋgina le 14nu ndek sana: Ye tane piletiŋmba agaŋ ndende paplamba tiŋgam tuku ta ye tuku piro kuga ŋgina.

15Kile Yesus nu nane saniŋgina: Tane riroŋkap. Tane agaŋ ndende kilam tuku piririmba minbekaig. Taŋgo nu agaŋ ndende suŋgomba kilit ta nu agaŋ ndende ta mbolŋge nu abo minmba minam kumuŋ kuga ŋgina.

16Taŋaka nu yaba pasa ande saniŋgina: Agaŋ ndende suŋgomba ŋak taŋgo ande nu tuku piro mbolŋge nyamagaŋ suŋgomba mayok kinaig le 17nu kaŋgerkina sulumba sakina: Nyamagaŋ te ndaŋndaŋmba patinuŋgit. Patinu tuku wande ŋakmba buk ligig ŋgina. 18Nu taŋamba wamdus tumba sakina: Kile ye iduset. Nyamagaŋ patinu tuku wande sambriniŋmba ye kitek sugokanu patika nyamagaŋ agaŋ ndende ŋakmba ta sinamŋge patikamŋgit. 19Taŋawi sulumba ye wamdus bulok minmba yar gudommba agaŋ ndende ta mbolŋge minamŋgit. Ye mabte mayemba kuapi kikoŋnu kule mayenu nyumba gare ŋak minamŋgit ŋga idusna. 20Nu taŋamba idusmba minna le Kuate nu taŋgo ta sana: Ne ŋgin ŋgan taŋgo ndo. Furir te mbolŋge ne kumamŋgat. Ne agaŋ ndende patikina ta imaŋge kulatka nyumba minamŋgat ŋgina.

21Kile Yesus nu saniŋgina: Ande nu agaŋ ndende gudommba kilmba Kuate am mbolŋge denkanu minit ta nu ŋginŋgan taŋgo ndo ŋgina.

Kuate nu sine idussiŋgit

(Mateus 6.25-34)

22Kile Yesus nu nuŋe dubinaig mbal saniŋgina: Ye wam ande idusmba tane satiŋgamŋgit. Tane taŋgine ŋgarosu turam tuku nyamagaŋ tawi kilam tuku wamdus piti ser ndawap. 23Ŋgarosu saŋgri tiŋgam tuku nyamagaŋ ndo kuga. Nu maye minam tuku tawi ndo kuga.

24Tane sar umaŋ kaŋgerkap. Nane nyamagaŋ ŋguka alonu kile ndakade. Nane guba ait mbolŋge nyamagaŋ nyam tuku pati ndakade. Kuateŋge nane nyamagaŋ niŋgit. Ata. Nu am mbolŋge tane sar umaŋ liniŋganu minig. 25Ande nu tane ŋgamukŋge wamdus piti suŋgo tumba maŋau tambi nu nuŋe abo minam tuku ait tuturam kumuŋ kuga. 26Wam ŋai ta tane kam kumuŋ kuga. Ndaŋam tane wam sugo tuku pititiŋgig.

27Tane aŋga bot prode ta kaŋgerkap. Nane tawi wakeikam tuku piro ndakade. Ye tane satiŋgamŋgit. O buk gabat suŋgo Solomon nu mindepiye maditaknu silikina ta aŋga bot tuku mindepiye li ndaniŋgina. 28Aŋga ta ki ndindo ndo minig. Mafete le fulka kilmba pa mbol pankade. Aŋga ŋagai pa mbolŋge pankade ta mata Kuate nu mindepiyeniŋgit. Nu siŋka tane tawi kile-tiŋgamŋgat. Tane Kuate nu kumuŋ kuga ŋga idusde e?

29Tane nyamagaŋ kule nyam tuku wamdus piti ser ndawap. 30Kuate dubi ndade mbal agaŋ kame ta kilam tuku wamdus sulude. Tane agaŋ kame ta kugatok ta tane minam kumuŋ kuga ta taŋgine Mam nu kila. 31Tane Kuate tuku gageu nu tuku miŋge kumnemŋge minam tuku wamdus saŋgrinu palpe le Kuate nu ŋgarosu mine mayewam tuku agaŋ ndende kumumbi tiŋgamŋgat.

32Tane Kuate tuku sipsip taŋaŋ taŋgine miroŋ ŋgarosu kulatkam kumuŋ kuga ta tane ta tuku kuru kuru ndakap. Taŋgine Mam nu kulatkate ma tane tiŋgam tuku wamdus suŋgo ŋak minit. 33Tane taŋgine agaŋ ndende piyaniŋmba ndametiŋ kilmba sanzal mbal niŋgap. Tane piya kise ŋayo ndaŋgate ta tairŋga samba mbolok agaŋ ndende ŋgisi ndakade ta kilam tuku kuanekap. Ma ta kuayar taŋgo pro ndade. Subiŋge mata agaŋ ŋaigo sigli ndade tuku. 34Taŋgine agaŋ ndende magenu ma ndaŋ mbolŋge minig ta taŋgine ŋgamuŋgal mata ma ta mbolŋge minig ŋga saniŋgina.

Piro mbal naŋgine gabat tairŋga minam tuku

35Kile Yesus nu maŋ sakina: Taŋgo suŋgo ande pino tam tuku pagumba nye suŋgo ande mbol kina sulumba nuŋe piro mbal nane nu luka pro malaŋga katwa le pitik talkam tuku nane tawi tiŋmba lam bulumba nu tairŋga minwaig ŋga saniŋgina. Tane mata nane taŋaŋ taŋgine Suŋgo prowam tuku kuaneka tairŋga minap. 37Taŋgo suŋgo nu promba nane abo minwaig le kaŋgerkuwa ta nu nane gareniŋgamŋgat. Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nu piro tawi tiŋmba nane mbain mbolŋge minyokuwaig ŋga nu nyamagaŋ niŋgamŋgat. 38Nu pitik pro ndawa le ka furir ŋgamu ko mafewam patukuwa le nu promba nane abo minwaig le kaŋgerkuwa ta nane nu tugumŋge gare tamŋgaig.

39Tane wam te idusap. Wande miro taŋgo nu kuayar taŋgo prowam tuku ait kila kande nu kuayar taŋgo pro kuayaram tuku peute kande. 40Tane kuaneka ye tairŋga minap. Ye Ndindo Katesek Taŋgo tane mata ait gilai minap le prowamŋgit ŋgina.

Piro taŋgo mayenu tuku yaba pasa

(Mateus 24.45-51)

41Kile Petrus ndek nu kusnana: Suŋgo, ne yaba pasa sakate ta sineŋge ndo riroŋ pasa isam tuku e ko nane afu turmba e ŋgina le 42Suŋgo nu sana: Taŋgo ande wamdus kuyar mayenu ŋak piro mayete ta nuŋe gabat suŋgoŋge nu tumba nuŋe piro mbal kulatka minwa le ait kumuŋguwa le nyamagaŋ walmba niŋgam tuku nu pilit. 43Taŋgo ta nuŋe piro kumba minwa le nuŋe gabat luka promba nu kaŋgerwa le nu gare ŋak minamŋgat. 44Ye siŋka satiŋgamŋgit. Nuŋe gabat nu nuŋe agaŋ ndende ŋakmba kulatkam tuku nu tumba palmbimŋgat.

45Ko nu idusmba yiŋe gabat dalkate ya ŋga nu ndek piro taŋgo pino afu pani farmba nyamagaŋ kule kamenu nyumba ŋginŋganka 46nu nuŋe gabat luka prowam tuku ait idus ndamba gilai minwa le nu prowamŋgat. Nu promba nu piti suŋgo tumba pitaiwa le nu ma ŋayo mbol kumba kukul pisude mbal ndoŋ minamŋgat.

47Piro taŋgo ande nuŋe gabat tuku pasa ise mayemba piro ta ke ndakate ta nuŋe gabat nu tumba suŋgomba paniŋtate. 48Piro taŋgo inum nuŋe gabat tuku pasa ise maye ndamba wam ande mbarte ta nu fudiŋmba paniŋtate. Kuate nu taŋgo ande wam suŋgo tuwit sulumba nu tugumŋge maŋ alonu suŋgo kilam tuku iduste. Nu taŋgo ande wam suŋgo ande wai mbolŋge pilit sulumba nu tugumŋge lafunu lato kilam iduste ŋgina.

Taŋgo Yesus mbolŋge purkade

(Mateus 10.34-36)

49Yesus maŋ lato sakina: Ye taŋgo ŋgamukŋge pa dikŋgam prowen. Pa ta kile buluŋguwa ŋga ye wamdus suŋgo ŋak minet. 50Ye rar suŋgo tumba kule taŋaŋ silikamŋgit. Ye rar ta suluwi sulumba ndo ŋgamuŋgal bulkamŋgat.

51Ye ŋgamuŋgal ulendi maŋau kilke mbol mbal ŋgamukŋge palmbim tuku prowen ŋga idus ndawap. Ye tane satiŋgamŋgit. Ye tane tetkam tuku prowen. 52Kile wande tuma mbal wai inum sulumba nane ye tuku ŋga purkamŋgaig. Nale ar nane keŋ ta tuku ŋgueu minamŋgaig. Nane keŋ ta nale ar ta tuku ŋgueu minamŋgaig. 53Mam nu kiŋo nuŋe ndoŋ kiŋo nu mam nuŋe ndoŋ purkamŋgaik. Ina nu kulim nuŋe ndoŋ kulim nu ina nuŋe ndoŋ purkamŋgaik. Pino nu rugan nuŋe ndoŋ rugan nu pino ta ndoŋ purkamŋgaik ŋgina.

Agaŋ kaŋgerka kila palmbim tuku

(Mateus 16.2-3)

54Kile Yesus nu maŋgur suŋgo ta saniŋgina: Fando siŋge gau pilit le tane pitik ndo kila pilmba sakade: O sawe piyamŋgat ŋgade le siŋka sawe piyit. 55Bubreŋge gau ŋakmba gagulte le tane kila pilmba sakade: O ki prowamŋgat ŋgade le siŋka ki prote. 56Tane yabri taŋgo. Tane kilke samba mbolŋge agaŋ mayok kinig ta burkam kumuŋ. Ndaŋam ait te mbolŋge wam kame kilimok mayok kinig ta tane burka kila palmbim kumuŋ kuga. Ndaŋam tane wamdus tiŋreknumbi maŋau pile ndaŋgade?

57Ande nu ne tumba pasa pilewanu taŋgo tugum tumba kambim bafute ta tale kumba ndinŋge gubra ta nu ndoŋ te-tiwe tumap. 58Ne taŋa ndawa ta nu ne didika tumba pasa pilewanu taŋgo wai mbol pilwa le nuŋge ne tumba kame taŋgo tuwa le nuŋge ne muliŋtumba wandekŋge palmbimŋgat. 59Ye tane satiŋgamŋgit. Ne naŋe mbar tuku piya suŋgo ta kumumba fudiŋndo lafu sulu ndawa ta ne muli wande sinamŋge prowe nda ŋgina.

Copyright information for SSD